Izbornik

Kontakt info

Gustirna 1/28
21222 Marina

(MIBPG) : 158800

Tel:   +385(0)21/890-115
Mob: +385(0)98/963-5466

e-mail: opg.salov1@gmail.com
             info@opg-salov.hr
             obrt.artem@gmail.com




Naši proizvodi


Povijest Maslinarstva

Maslina je od pamtivijeka prisutna na Zemlji. Tako su još u mlađe kameno doba naši preci sakupljali plodove divlje masline, o čemu svjedoče i arheološki nalazi njenih koštica u spiljama, stari više od

9 000 godina. No, prva su stabla kultivirana i posađena prije 5-6 tisuća godina na području Mezopotamije, Sirije i Palestine, odakle se maslina proširila Mediteranom. Tu je, kao jedna od najstarijih i najvažnijih biljnih kultura, snažno obilježila život ljudi i postala simbolom toga područja. U tom je podneblju maslina odigrala važnu ulogu u razvoju civilizacije, prehrani, medicini, ekonomiji, mitologiji, religiji i umjetnosti. Osim što je postala temelj prehrane, njome se trgovalo i plaćalo, te liječilo i uljepšavalo. Maslini su se pridavala mnoga simbolička značenja, pa je, između ostalog, postala simbolom mira, života, obilja, vječnosti, zdravlja, učenosti i mudrosti. Neobično važna i gotovo besmrtna, u očima ljudi mogla je nastati samo božanskom voljom, pa su je u mitovima stvarali bogovi, a u kršćanstvu je, primjerice, simbol Božje providnosti i brige za Božju djecu.

 

U Bibliji se spominje više od tisuću puta. U kršćanstvu je simbol Božje providnosti i brige za ljude. Mojsije je oslobađao ratovanja muškarce, koji su uzgajali masline. Golubica koja se nakon potopa vratila na Noinu arku u kljunu je nosila maslinovu grančicu kao simbol pomirenja Boga i ljudi. Na slikama s prikazom ukazanja anđelaGabrijela Djevici Mariji, vidi se kako anđeo u ruci ima maslinovu grančicu. S mnogo takvih grančica, narod je proslavio Isusov ulazak u Jeruzalem. Isus se znojio krvavim znojem na Maslinskoj gori, okružen mnoštvom maslina, a Isusovkriž, bio je po predaji od maslinova i cedrova drva, golubica koja se nakon potopa vratila na Noinu arku u kljunu je nosila maslinovu grančicu, znak prestanka srdžbe Božje i pomirenja s ljudima, što je kasnije preraslo okvire kršćanstva i postalo općeprihvaćenim simbolom mira.
O značaju masline, njenom porijeklu i uzgoju raspravljali su i pisali mnogobrojni grčki filozofi, povjesničari i liječnici. Hipokrat je tako prepisivao maslinovo ulje za više od šezdesetak različitih bolesti i poteškoća sa zdravljem. Maslina je imala važnu ulogu i u životu antičkih ratnika i sportaša. Sportaši su se mazali uljem prije vježbanja i natjecanja kako bi svoje mišiće učinili što elastičnijima i spremnijima za fizičke aktivnosti. Pobjednicima na olimpijskim igrama i ostalim natjecanjima, ali i uspješnim vojskovođama, stavljali su se na glavu vijenci od maslinovih grančica. No, pobjednici u sportskim natjecanjima nisu nagrađivani samo maslinovim vijencima, već i amforama punim maslinovog ulja.

 

POVIJEST MASLINARSTVA U DALMACIJI
Prema većini autora organizirana poljoprivreda na našem području počela je s osnivanjem grčkih naseobina u 4. stoljeću prije naše ere. Tada započinje uzgoj vinove loze, masline, bajama i smokve. Međutim novija arheološka istraživanja u Vranjicu kod Splita pokazuju da je maslina bila poznata i prije dolaska Grka. Naime, u sloju mulja kod Vranjica pronađene su koštice maslina, koje su datirane u 8., odnosno 9., stoljeće prije naše ere. Postoje mnogobrojni nalazi koji potvrđuju razvoj maslinarstva i proizvodnju maslinovog ulja, tijekom boravka Rimljana na ovim područjima. Tako je pronađen kameni mlin za masline iz 1. stoljeća naše ere u iskopinama antičke Salone. Na lokalitetu Muline, otok Ugljan, gospodarski dio rimske vile, ima kompletnu uljaru s mlinom, presom i skladištem maslinovog ulja. Već u ranom srednjem vijeku prvi pravilnici reguliraju ponašanje u maslinarstvu i proizvodnji maslinovog ulja, što pokazuje važnost ove grane poljoprivrede. U “Statutu grada Splita”, iz 1312. godine propisuje se da se na svaki zasađeni vrit (~850 m2) vinograda, mora zasaditi najmanje 6 maslina. Statut grada Trogira, iz 1322. godine propisuje način branja maslina i slično Splitskom statutu, da se na svaki zasađeni vrit vinograda mora zasaditi najmanje 5 maslina. Maslinarstvo se stihijski razvijalo do kraja 19. stoljeća kada je 1896. u Splitu organizirano kušanje damatinskih, talijanskih i francuskih maslinovih ulja. Tada su dalmatinska ulja kvalitetom nadmašila talijanska i francuska ulja. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede u Beču (Hrvatska je tada bila u sklopu Austro-Ugarske) počelo ozbiljnije pomagati razvoj maslinarstva i uljarstva. Uvidjela se potreba organiziranja proizvođača tako se već 1899. godine u Povljima na Braču osniva Prva dalmatinska uljarska zadruga. Od 1907. do 1912. osnovano je više zadruga (Veli Iž, Brusje, Janjina, Murter itd.) koje su ujedinile u tzv. Centralni ured koji se još nazivao Uljarski odsjek Zemaljskog gospodarskog vijeća. Centralni ured je izgradio skladište ulja u Brodarici kod Zadra. Radi se i na modernizaciji prerade tako se 1908. otvara i prva uljara s hidrauličkim prešama u Zadru. Potkraj 19. stoljeća broj stabala u Dalmaciji je bio oko 4 milijuna s proizvodnjom od oko 4.500 tona maslinova ulja s tendencijom pada. Taj trend su promijenile 1922. i 1929. godina, kada su podbacili urodi skoro svih kultura. Jedino je maslina dala dobar urod i spasila puk od gladi. Od tada počima lagani uzlazni trend u broju stabala i količini proizvedenog ulja
Maslinarstvo je, uz vinogradarstvo, najznačajnija grana poljoprivrede u Dalmaciji. Maslinovo ulje je kroz prošlost značilo opstojnost ljudi na ovim prostorima. Ekonomsku jer je uz vino bilo značajan izvor prihoda, i fizičku, jer je bila gotovo jedina masnoća u njihovoj prehrani.